dr Sanela Šmid
istoričar

Moderni antisemitizam
Krajem 19. veka: rađanje modernog antisemitizma u Evropi. Za razliku od ranijih oblika antisemitizma, posebno hrišćanskog antijudaizma, na scenu stupa pseudo-naučni oblik antisemitizma zasnovan na nacionalizmu, rasizmu i socijal-darvinizmu.

Nemačka gubi Prvi svetski rat
Nemačka gubi Prvi svetski rat. Ukida se monarhija i proglašava republika.

Protokoli sionskih mudrac
1919. izlazi prvo nemačko izdanje „Protokola sionskih mudraca“.(Tokom hiljadu devetsto dvadesetih knjiga je prevedena na mnoge jezike i postala najrasprostranjeniji antisemitski pamflet u 20. veku. Ključna teza Protokola je svetska jevrejska zavera, koju nacionalsocijalisti takođe koriste u svojoj propagandi. U vreme nacionalsocijalizma Protokoli postaju obavezno štivo u školama.)


Versajski mirovni ugovor
Donet Versajski mirovni ugovor koji ima teške posledice za Nemačku. Sporazum primorava Nemačku da razoruža vojsku i da plaća ratnu odštetu.

Osnovana Nacistička partija
Osnovana Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, NSDAP), skraćeno Nacistička partija.

Atentat na ministra spoljnih poslova
Antisemitska, desničarska tajna organizacija „Organizacija Konzul“ vrši atentat na Jevrejina Valtera Ratenaua, nemačkog ministra spoljnih poslova.

Hitlerov puč
Nakon neuspelog takozvanog ”Hitlerovog puča”, Hitler je uhapšen i provodi nekoliko meseci u zatvoru, tokom kojih piše knjigu „Moja borba“ (“Mein Kampf”). Nakon izlaska iz zatvora Adolf Hitler počinje rad na reorganizaciji Nacističke partije u cilju preuzimanja vlasti legalnim putem.

Izlazi Mein Kampf
Prva edicija Hitlerove knjige ”Moja borba”(”Mein Kampf”). U ovom ekstremno antisemitskom radu Hitler uzdiže arijevsku rasu i zagovara rasni antisemitizam.

Izbori 1928.
Na izborima za Rajhstag u maju u Nemačkoj Hitlerova Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (NSDAP) osvaja 2,6% glasova.

Mladi plan
Donet „Mladi plan“ kojim je regulisana obaveza Nemačke o plaćanju ratne odštete za Prvi svetski rat prema Versajskom ugovoru.


Izbori 1930.
Na izborima za Rajhstag Hitlerova Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (NSDAP) osvaja 18,3 % glasova ( 15,7% više glasova u odnose na prethodne izbore!) Stranka koristi ekonomsku krizu, predstavlja se kao mlada dinamična partija i koristi nacionalističku, antikomunističku i antikapitalističku retoriku. Stranka se uzdržava od antisemitskih ideja tokom kampanje u cilju dobijanja većeg broja glasova naročito od srednje klase, što im i uspeva.

Konferencija u Lozani
Konferencija u Lozani održana Jun-Jul 1932. Nemačkoj odloženo plaćanje ratne odštete za Prvi svetski rat na neodređeno vreme.


Nacisti na vlasti
Nakon postavljanja Adolfa Hitlera za kancelara njegova Nacionalsocijalistička partija preuzima vlast. Rasni antisemitizam postaje deo vladinog programa i državne doktrine.

Ukidanje građanska prava
Rajhstag donosi ”Reichstagsbrandverordnung” dekret ukida građanska prava. Koristi se za zatvaranje svih protivnika nacizma.

Hitler kancelar
Na izborima 1933. godine Hitler izabran za kancelara. Postepeno se uspostavlja diktatura. O ovome su izdata dva najvažnija zakona.

Osnovan logor Dahau
Osnovan prvi koncentracioni logor u Nemačkoj - koncentracioni logor Dahau u blizini Minhena.

Hitler donosi zakone bez Rajhstaga
Donet Zakon o punomoćju (Ermächtigungsgesetz), koji daje vladi (Hitleru) moć da donosi zakone bez učešća Rajhstaga (parlamenta)

Bojkot jevrejskih prodavnica, lekara i advokata
Bojkot jevrejskih prodavnica, lekara i advokata.

Izbacivanje ne-arijevaca iz državne službe
Donet ”Zakon o obnovi profesionalne državne službe” ("Gesetz zur Wiederherstellung des Berufsbeamtentums") sa ciljem da članove određenih grupa ”ne-arijevaca” razreši dužnosti iz javnih službi. Ovo se prvenstveno odnosilo na Jevreje, te državne službenike sa političkim uverenjima koja nisu bila u skladu sa nacističkim idejama, što se najviše odnosilo na komuniste. Ovim je donet prvi antisemitski zakon u Nemačkoj još od vremena emancipacije Jevreja 1871. godine. (Izvor: Reichsgesetzblatt, No. 34 from 7 April 1933, p. 175) Paragraf (broj 3) koji se ticao ne-arijevaca (Jevreja) poznat kao ,,Arijevski paragaf”. Pod pritiskom Nacionalsocijalističke radničke partije skoro sve organizacije, sindikati i profesionalna udruženja usvajaju stav tokom 1933. godine prema kom se isključuju Jevreji iz gotovo svih stručnih i društvenih sektora.


Noć dugih noževa
30. juni - 1. juli 1933 „Noć dugih noževa”: Kako bi učvrstili Hitlerovu apsolutnu moć Gestapo i SS jedinice ubijaju lidere SA (Sturmabteilung) - nacističke sopstvene paramilitarne organizacije (poznate po uniformama sa smeđim košuljama), kao i druge protivnike u svojoj stranci. Najznačajnija žrtva je Ernst Rem - lider SA. Zbog glasina koje su nacisti širili da je SA planirao puč te da je zbog toga morao biti likvidiran, ovaj događaj je poznat i kao „Remov puč”

Spaljivanje knjiga jevrejskih pisaca
Prvo u Berlinu, a nakon toga i u drugim nemačkim univerzitetskim gradovima, studentske organizacije spaljuju knjige jevrejskih pisaca i pisaca protivnika nacističke ideologije.

Zakon o vernosti Hitleru
Donet „Zakon o vernosti državnih službenika i vojnika oružanih snaga”. Državni službenici i oružane snage Vermahta polažu zakletvu vernosti Hitleru.

Nirnberški zakoni
Usvojeni Nirnberški zakoni: „Zakon o zaštiti nemačke krvi i nemačke časti“ i „Zakon o državljanstvu“.Brakovi između Nemaca (u zakonu navođenih kao građani ”Nemačke ili srodne krvi“) i Jevreja su zabranjeni. Vanbračni seksualni odnosi između Nemaca i Jevreja su zabranjeni. Jevrejima nije dozvoljeno da u svojim domaćinstvima zapošljavaju ženske osobe mlađe od 45 godina Jevrejima se zabranjuje isticanje zastave ili nacionalnih boja Rajha. Jevrejima je dozvoljeno da ističu (samo) Jevrejske boje.


Italija u ratu protiv Abisinije
Italija započela rat protiv Abisinije (današnja Etiopija) u istočnoj Africi.


Osnovan logor Buhenvald
Početak formiranja nacističkog koncentracionog logora Buhenvald. Time počinje reorganizacija koncentracionih logora u Nemačkoj.




Večiti Jevrejin - antisemitska izložba
Ministar propagande Rajha Jozef Gebels otvara u Minhenu antisemitsku izložbu „Večiti Jevrejin“ (Der ewige Jude). Kasnije prikazivana u Beču, Berlinu, Bremenu, Drezdenu i Magdeburgu do juna 1939. Posetilo je 1,2 miliona posetilaca. 1940. godine u bioskopima prikazivan film sa istim imenom.Izložba "Jevrejin i Francuska" (Le Juif et la France) prikazivana u Parizu, Bordou, Nansiju septembra 1941 do januara 1942.
Izložba: "Židovi" prikazana u Zagrebu u maju 1942.




Minhenski sporazum
Potpisan Minhenski sporazum: na kraju konferencije velikih sila Evrope u Minhenu (nisu prisutvovali predstavnici Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke) Čehoslovačka primorana da ustupi nacističkoj Nemačkoj delove pogranične teritorije (Sudetska oblast) većinski naseljene stanovništvom koje govori nemački jezik.

Kristalna noć
Kristalna noć (“Reichskristallnacht”): Pogromi Jevreja širom Nacističke Nemačke. Zvanični izvori Nacističke Nemačke navode 91 mrtvih i 7000 uništenih jevrejskih radnji. (Izvor: Kurt Pätzold: "Reichskristallnacht", in: Enzyklopädie des Nationalsozialismus, hrsg. von Wolfgang Benz, Hermann Graml und Hermann Weiß, 2. Aufl. München 1998 (1997), S. 679-680.)

Uredba o plaćanju odštete
Doneta Uredba o „plaćanju odštete“ po kojoj su nemački Jevreji prisiljeni da plate milijardu maraka ”odštete”. Doneta prva Uredba u cilju eliminacije Jevreja iz nemačke ekonomije kojom je Jevrejima zabranjeno da poseduju prodavnice i zanatske radionice. Jevrejima zabranjeno da posećuju bioskope, pozorišta, koncerte i druge kulturne događaje. (Izvor: AdG, p. 3806; ADAP, Serie D, Bd. V, Nr. 649)

Jevrejima zabranjeno da pohađaju nemačke škole
Jevrejskoj deci zabranjeno da pohađaju nemačke škole. Mogli su samo da pohađaju jevrejske škole. Jevrejskim studentima zabranjeno da studiraju na nemačkim univerzitetima.



Aneksija Češke
Nacistička Nemačka okupira a potom i anektira ostatak Češke, dan ranije nakon proglašenja Republike Slovačke.

Himlerovo naređenje o emigraciji Jevreja
Himler izdaje naređenje: jevrejska ilegalna emigracija se treba onemogućiti. Izbeglice i njihove pomagače poslati u koncentracione logore.


300.000 ljudi u nemačkim koncentracionim logorima
Prema podacima Gestapoa 300.000 ljudi se nalazi u nemačkim koncentracionim logorima.



Jevreje eliminisati iz ekonomskog života
Doneta uredba kojom Jevreje treba eliminisati iz ekonomskog života u Protektoratu Češke i Moravske.

Ribentrop-Molotov sporazum
Hitler i Staljin potpisuju Pakt o nenapadanju između Nemačke i Sovjetskog Saveza (Ribentrop-Molotov sporazum)

Početak Drugog svetskog rata
Nemačka napada Poljsku i time počinje Drugi svetski rat. Hitler naređuje ubijanje bolesnih osoba u bolnicama i staračkim domovima („akcija T4” ili „eutanazija”). Nacisti su ubili više od 70.000 osoba sa invaliditetom (među njima je bilo više od 5.000 dece) do kraja rata.

Jevrejima zabranjen izlazak posle 20 časova
Jevrejima zabranjen izlazak iz njihovih domova posle 20 časova.

Žute trake za poljske Jevreje
Doneta naredba u Krakovu da Jevreji moraju nositi žutu traku sa Davidovom zvezdom. Uskoro se primenjivanje ove odredbe proširilo na čitavu okupiranu Poljsku.



Osnovan logor Aušvic
Nemci formiraju koncentracioni logor u Aušvicu (Oswiezim) za poljske političke zatvorenike.


Francuska kolaboracionistička vlada
Formiranje francuske kolaboracionističke vlade (Viši) u julu, koja upravlja sa više od 40% francuske teritorije. Ostatak Francuske, uključujući Pariz, je pod direktnom nemačkom okupacijom.

Arijanizacija jevrejskih preduzeća
”Arijanizacija” jevrejskih preduzeća mora biti završena do kraja godine.


Filma ”Jud Süß”
Na filmskom festivalu u Veneciji (Biennale) prikazana premijera antisemitskog filma “Jud Süß”




Institut za istraživanje jevrejskog pitanja
Nemački glavni ideolog Alfred Rozenberg otvara u Frankfurtu Institut za istraživanje ”jevrejskog pitanja” (Institut für die Erforschung der Judenfrage)

Hitler naređuje invaziju i okupaciju Jugoslavije
Hitler naređuje invaziju i okupaciju Jugoslavije. Antisemitski zakoni u Rumuniji razdvajaju Jevreje od ostale populacije.


Proglašenje Nezavisne države Hrvatske
Proglašenje „Nezavisne države Hrvatske“ u kojoj ustaše dolaze na vlast.

Nemački rasni zakoni u Istočnoj Evropi
Nemački rasni zakoni (Nürnberger Gesetze) prošireni na sve okupirane teritorije u Istočnoj Evropi.


Pogrom u Jašiju
Pogrom u Jašiju u Rumuniji: rumunski vođa Jon Antonesku naređuje da se grad Jaši ”očisti” od Jevreja. 13.266 Jevreja ubijeno uglavnom od strane rumunske policije.


Masakr u Kišinjevu
Rajnhard Hajdrih dobija nalog za uništenje Jevreja u zapadnoj i centralnoj Evropi. SS jedinice ubijaju 12.000 Jevreja u Kišinjevu (Moldavija).

Atlanska povelja
Ruzvelt i Čerčil proklamuju „Atlansku povelju” koja sadrži načela za novi poredak nakon rata.

film Večiti Jevrejin
Svi bioskopi u Holandiji obavezni da prikazuju antisemitski film „Večiti Jevrejin”.

Masakr u Kamjanjec Podiljsku
27-28.08.1941. - Masakr u Kamjanjec Podiljsku: SS jedinice ubijaju 23.500 Jevreja (14-16.000 jevrejskih izbeglica iz Poljske i Sovjetskog Saveza proterane iz Mađarske na sovjetske teritorije pod nemačkom okupacijom, i lokalnih Jevreja)

Jevreji stariji od 6 godina nose žutu traku
Identifikacija svih Jevreja starijih od 6 godina žutom trakom.

Masakr u Babi Jaru
U Babi Jaru u blizini Kijeva (Ukrajina) SS jedinice ubijaju 33.000 Jevreja.

Odmah izvršiti izdanu naredbu
Jevreji koji odmah ne izvrše izdanu naredbu biće poslani u koncentracioni logor.

Masakr u Odesi
Masakr u Odesi: rumunski vojnici ubijaju 45.000-50.000 Jevreja a preostalih 35.000-40.000 zarobljavaju i odvode u geto. Nemačke trupe takođe učestvuju u masakru, od 22. do 24.10.1941. godine.


Deportacija Jevreja na Istok
Doneta naredba da se od 01.11. do 04.11.1942. deportuje 50.000 Jevreja iz ”Starog Rajha” (teritorija Nemačke pre 1938. godine), Austrije i Češke-Moravske na Istok (na teritorije oko Rige i Minska). Deportovane grupe od po 1.000 ljudi iz različitih gradova Trećeg Rajha. (Izvor: IMT, PS-3921)

Jevreje koji ne rade važne poslove poslati na istok
Doneta odluka da u narednim mesecima Jevreje koji nisu zaposleni u preduzećima od posebne važnosti za privredu treba poslati u istočne teritorije. Imovina tih Jevreja pripašće nemačkom Rajhu.


Uredba o proterivanju i eksproprijaciji imovine
Doneta Uredba koja u Nemačkoj omogućava proterivanje Jevreja i eksproprijaciju njihove imovine.

Kamioni-gasne komore
U blizini Bodgošča (nemački: Blomberg; anektirana teritorija Poljske) SS jedinice ubijaju Jevreja koristeći kamione sa postrojenjima za gasifikaciju.





Vanzejska konferencija
Održana Vanzejska konferencija. Vođena diskusija o organizaciji ubistva evropskih Jevreja.

Racija u Novom Sadu
Racija u Novom Sadu i Šajkaškoj. U ovom masakru mađarske snage ubijaju 3.500 ljudi (od kojih 1.200 Jevreja), 21-23.01.1942.

Transporti iz Francuske i Slovačke u Aušvic
Prvi veliki transporti Jevreja iz Francuske i Slovačke stižu u Aušvic-Bikernau. Od osnivanja koncentracioni logor Aušvic uvećan je da bi mogao da primi više zarobljenika nego što je prvobitno planirano. Nakon što su Nemci odlučili da ubiju sve Jevreje u Evropi, Hajnrih Himler je odlučio da Aušvic-Bikernau bude centralno mesto masovnih ubistava. Stoga je komandant logora Hes naredio izgradnju dve gasne komore. Od leta 1942. godine Aušvic postaje osnovna destinacija za transport gotovo svih evropskih Jevreja. Približno milion Jevreja je ubijeno u Aušvicu.

Akcija Rajnhart
Sistematsko ubijanje poljskih Jevreja (Akcija Rajnhart) počinje dolaskom prvih vozova u logor za istrebljenje Belzec.

Sistematsko ubijanje Jevreja u Aušvicu
Sistematsko ubijanje Jevreja iz cele Evrope počinje u Aušvicu dolaskom prvih deportacionih vozova.


Prvo masovno ubijanje Jevreja gasom
Prvo dokumentovano masovno ubijanje 1.500 Jevreja gasom u Aušvic-Birkenau.

Svi Jevreji na Sajmištu ubijeni
Krajem maja 1941. svi jevrejski zatočenici na Sajmištu ubijeni upotrebom gasnog kamiona ”dušegupke”.

Zabrana slanja poklona ili novca Jevrejima
Zabranjeno slanje poklona ili novca Jevrejima i drugima koji su proterani.



Deportacije iz Varšavskog geta u Treblinku
Početak deportacije Jevreja iz Varšavskog geta u Treblinku.

Deportacija iz NDH u Aušvic
Deportacija 5.000 Jevreja iz Nezavisne države Hrvatske u Aušvic, od 13. do 27.08.1942.

Govor Tomasa Mana
Putem BiBiSi radio programa čuveni nemački pisac i dobitnik Nobelove nagrade Tomas Man se obraća Nemcima i govori protiv sistematskog ubijanja Jevreja.

Deportacije iz nemačkih logora u Aušvic
Tokom novembra doneta odluka da se Jevreji iz svih koncentracionih logora na teritoriji nemačkog Rajha deportuju u logore Aušvic ili Lublin.


Konferencija u Kazablanki
Konferencija u Kazablanki (14-21.01.1943): Saveznici odlučili da prihvate samo bezuslovnu predaju Nemačke.



Deportacija iz Jugoslavije i Grčke u Treblinku
7.144 Jevreja iz Jugoslavije (Makedonija i južna Srbija) i 4.800 Jevreja iz Grčke (Trakija i Makedonija) koje su bile pod bugarskom okupacijom, deportovani u logor smrti Treblinka. (18-23.03.1943)

Ustanak u Varšavskom getu
Početak ustanka u Varšavskom getu. Trajao je do 16.05. kada je ceo geto razrušen od strane nacista. 50.000 Jevreja je stradalo tokom ustanka.


Deportacija dece iz Holandije
Nemci deportovali 1.250 dece mlađe od 16 godina iz Holandije u logor smrti Sobibor i ubili ih gasom.

Operacija „Haski”
Početak operacije „Haski” (“Husky”) - Američki i britanski vojnici se iskrcali na Siciliju.



Deportacija iz Rima u Aušvic
Početak deportacije 1.000 Jevreja iz Rima u koncentracioni logor Aušvic.

Teheranska konferencija
Teheranska konferencija (28.11- 01.12.1943): Staljin, Ruzvelt i Čerčil postižu dogovor o uređenju Evrope posle rata.

Rasni zakoni u Mađarskoj
Nemački okupatori uvode rasne zakone u Mađarskoj da bi isključili Jevreje iz privrede.

Mađarski Jevreji nose žutu traku
Mađarski Jevreji obavezni da nose žutu traku sa Davidovom zvezdom.

Jevreji iz Mađarske u Aušvicu
Dolazak prvih Jevreja iz Mađarske u koncentracioni logor Aušvic-Birkenau.


Poslednji transport iz Mađarske za Aušvic
Poslednji transport Jevreja iz Mađarske. Od kraja aprila do početka jula 435.000 Jevreja (424.000 prema memorijalnom centru Jad Vašem) iz Mađarske i teritorija pod mađarskom okupacijom (kao delovi Vojvodine) deportovano u logor smrti Aušvic-Birkenau, gde je većina njih odmah ubijena.

Crvena armija oslobađa Majdanek
Crvena armija oslobađa logor smrti Majdanek u blizini Lublina.

Ubijeno 6000 Roma u Aušvicu
Tokom tri dana nacisti ubijaju 6.000 Sinta i Roma gasom u logoru Aušvic-Birkenau.

Deportacija iz Terezina u Aušvic
Početak deportacije 18.000 Jevreja iz koncentracionog logora Terezin u logor smrti Aušvic-Birkenau.

Jevrejima zabranjeno da koriste zajedničke prostorije za grejanje
Jevrejima zabranjeno da koriste zajedničke prostorije za grejanje u nemačkom Rajhu.

Naredba o prikrivanju tragova zločina
Hajnrih Himler naređuje zaustavljanje ubijanje gasom u Aušvic-Birkenau, prikrivanje tragova i deportaciju preostalih zatočenika u koncentracione logore Dahau i Bergen-Belzen.




Američke trupe oslobađaju Mauthauzen
Američke trupe oslobađaju koncentracioni logor Mauthauzen.


Formiran Međunarodni sud
Velika Britanija, Sovjetski Savez, SAD i Francuska formiraju Međunarodni vojni sud (MVS). Po prvi put u istoriji oformljen je sud da bi kaznio zločince za kršenje međunarodnog prava. Sud je bio zadužen za:- Zločine protiv mira
- Ratne zločine
- Zločine protiv čovečnosti


Suđenje u Nirnbergu
21 važnih nacističkih vođa i funkcionera, kao i šest kriminalnih organizacija, pred Međunarodnim vojnim sudom u Nirnbergu. Sud u Ninbergu osuđuje 12 ratnih zločinaca na smrt, 3 na doživotnu robiju, 4 dobijaju različite presude i 2 su oslobođeni optužnice. (od 20.11.1945. do 01.10.1946.)



Suđenje Ajhmanu u Izraelu
Suđenje Ajhmanu u Izraelu 11.04.1961 - 15.12.1961. Ajhman proglašen krivim i osuđen na smrt.





Vojni puč u Beogradu
Vojni puč u Beogradu i obrazovanje vlade generala Dušana Simovića.Hitler donosi odluku da se Jugoslavija bezobzirno vojnički porazi i uništi kao država uz pomoć suseda i unutrašnjih neprijatelja.


Napad nacističke Nemačke i njenih saveznika na Jugoslaviju
Napad nacističke Nemačke i njenih saveznika na Jugoslaviju otpočeo je razornim bombardovanjem Beograda sa više stotina aviona. U toku bombardovanja 6., 7., 11. i 12. aprila ubijeno je preko 2.000 stanovnika i uništen veliki broj zgrada i kulturnih objekata.

Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske
Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske u Zagrebu uporedo sa ulaskom nemačkih vojnih jedinica.

Nemačke jedinice u Beogradu
Prve nemačke jedinice su ušle u Beograd; Početak pljački radnji i stanova od nemačkih vojnika i folksdojčera. Na meti je posebno jevrejska imovina.

Formiranje vojne komande
Formiranje Oblasne vojne komande 599 za Beograd (Feldkommandantur 599) na čelu sa komandantom pukovnikom Ernst-Moric von Kaisenbergom (Ernst-Moritz von Kaisenberg). Formiranje Operativne grupe Policije bezbednosti i Službe bezbednosti (Einsatzgruppe Sipo-SD (Einsatzgruppe Sipo)) na čelu sa SS-pukovnikom Vilhelmom Fuksom (Wilhelm Fuchs): uspostavljanje Operativne komande Policije bezbednosti i Službe bezbednosti,na čelu sa SS-majorom Karlom Krausom. Najvažnija policijska služba u okviru obe komande je bio četvrti odsek (Gestapo). U okviru Gestapoa formiran je referat za Jevreje, kojim je rukovodio SS-poručnik Fric Štrake (Fritz Stracke).

Početak registracije Jevreja
Proglas šefa Operativne grupe policije kojim se Jevrejima pod pretnjom smrti naređuje da se 19.aprila jave u Požarnoj komandi na Tašmajdanu. Time je počelo registrovanje i obeležavanje Jevreja žutim trakama oko rukava.


Početak prisilnog rada Jevreja
Početak prisilnog rada Jevreja na čišćenju ruševina i otkopavanju leševa poginulih u bombardovanju. Otpuštanje Jevreja iz javnih službi.

Obrazovanje nemačke vojne uprave u Srbiji
Obrazovanje nemačke vojne uprave u Srbiji (obuhvata veći deo Srbije sa severnim Kosovom i Banatom).

Dragomir-Dragi Jovanović imenovan za izvanrednog komesara Beograda
Dragomir-Dragi Jovanović imenovan za izvanrednog komesara Beograda. Početak obnove rada beogradske policije.

Vojna komanda i dogovor Italije i Nemačke
General Helmut Ferster (Helmuth Foerster) preuzeo dužnost Vojnoupravnog komandanta Srbije. Na čelu Upravnog štaba je Harald Turner. Na čelu Vojnog štaba je pukovnik Gravenhorst. Dogovor Nemačke i Italije u Beču o podeli jugoslovenske državne teritorije.

Antijevrejske mere: snabdevanje vodom i kupovanje robe
Naredba vojnog komandanta Beograda Von Kaisenberga da svi Jevreji u Beogradu mogu kupovati samo posle 10.30 časova, da mogu na javnim česmama da se snabdeju vodom tek posle ostalih građana “arijevaca” i zabranjuje se svim trgovcima da ispod ruke prodaju robu Jevrejima. Za prekršaje je predviđena novčana kazna, zatvor ili slanje u u koncentracioni logor.

Antijevrejske mere: zabrana vožnje tramvajima
Na tramvajima su istaknuti natpisi da je Jevrejima zabranjena vožnja.

Antijevrejske mere: poziv za registrovanje
Poziv Jevrejima da se jave na Kalemegdanu radi registrovanja.

Kolaboracionistička uprava u Srbiji
Formiranje Saveta komesara, prve kolaboracionističke uprave u Srbiji, na čelu sa Milanom Aćimovićem koji je bio i na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Formiranje srpske žandarmerije
Formiranje Komande žandarmerije, pod kojom je do kraja maja bilo oko 3.000 žandarma

Kolaboracionistička vlast u Beogradu
Naredbom Milana Aćimovića obrazovana je Uprava grada Beograd na čelu sa Dragim Jovanovićem kao glavna srpska upravna i policijska vlast u Beogradu. Njen najvažniji policijski organ je bilo Odeljenje Specijalne policije čiji sedmi odsek je bio zadužen za sprovođenje mera protiv Jevreja i Cigana (Roma). Na čelu je bio policijski komesar Jovan Nikolić.


Antijevrejske mere: zabrana upotrebe telefona
Naređenje nemačke Oblasne vojne komande da Jevreji ne smeju posedovati telefone i služiti se njima.

Antijevrejske mere: zabrana posedovanja foto aparata i frižidera
Naređenje Upravnika grada Beograda da Jevreji ne smeju posedovati foto-aparate i frižidere.

Antijevrejske mere: Objavljivanje “Naredbe koja se odnosi na Jevreje i Cigane”
Objavljivanje “Naredbe koja se odnosi na Jevreje i Cigane” u Listu uredaba Vojnog zapovednika u Srbiji. Kodifikovane su sve dotadašnje antijevrejske mere. Postavljeni komesari koji ”upravljaju” jevrejskim preduzećima i radnjama. Iste mere se odnose i na Rome.

Eksplozija u Smederevu
Velika eksplozija lagerovane municije u Smederevu. Uništen je veći deo grada sa preko 2.000 žrtava.

Napad Nemačke na Sovjetski Savez
Napad Nemačke i njenih saveznika i satelita na Sovjetski Savez. Početak masovnog i sistematskog ubijanja Jevreja. Masovna hapšenja pripadnika Komunističke partije Jugoslavije i njihovih simpatizera. Sastanak Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Beogradu, koji je izdao proglas “Uništavajmo neprijatelja” sa pozivom na otpor okupaciji. Stvaranje komunističkih udarnih grupa po gradovima.



Otpor: odluka o podizanju ustanka
Sastanak Politbiroa CK KPJ i donošenje odluke o podizanju opšteg ustanka u Jugoslaviji; slanje delegate u pojedine krajeve sa uputstvom za dizanje ustanka. Akcija presecanja glavnog voda Radio-stanice Beograd.

Streljanje 13 “komunista i Jevreja”
Oglas o streljanju 13 “komunista i Jevreja”. Sve jača antijevrejska propaganda i optuživanje Jevreja da su vođe i finansijeri “bandi”.

Otpor: prva oružana akcija partizana
Prva oružana akcija partizana: ubistvo dvojice žandarma u Beloj Crkvi.

Logor Banjica
Internirana prva grupa zatočenika u novoformiranom logoru u kasarni na Banjici - Koncentracioni logor Beograd/Anhaltelager Dedinje (Anhaltelager Dedinje). Logor je pod nemačkom komandom imao dva dela: veći za nemačke i manji za zatvorenike srpskih kvislinških vlasti. Upravnik srpskog dela logora bio je Svetozar Vujković. Logor postaje rezervoar talaca za sve masovnija streljanja.


Otpor: akcija paljenja nemačkih vojnih vozila
Velika akcija paljenja nemačkih vojnih vozila u garažama u Mileševskoj i Grobljanskoj ulici. Za odmazdu streljano 17 rodoljuba.

Streljanje 16 “komunista i Jevreja”
Proglas o streljanju 16 “komunista i Jevreja” zbog sabotaža u Beogradu.

Logor u Šapcu
Interniranje oko 1.100 Jevreja, izbeglica iz Srednje Evrope (Kladovski transport) u logoru u Šapcu (Pionirske barake na reci Savi).

Jevreji i Romi kao taoci
Naređenje Haralda Turnera, šefa Upravnog štaba Vojnog zapovednika Srbije, oblasnim i sreskim vojnim komadama da kao taoce za odmazde treba prvenstveno uzimati Jevreje i Rome.

Otpor: paljenje nemačkih vojnih vozila
Nekoliko paljevina nemačkih vojnih vozila u Beogradu i drugih vojnih objekata.


Jačanje represije prema stanovništvu Beograda
Jačanje represije prema stanovništvu Beograda: produženje policijskog časa, za Jevreje još kraće od ostalog građanstva.Streljanje 122 “komunista i Jevreja” zbog sabotaže na nemačkim vojnim vozilima.


Beograd da plati kaznu
Naređenje komandanta Beograda da grad zbog sabotaža plati kontribuciju od 10 miliona dinara.

Otpor: izlazi Bilten
Počeo da izlazi Bilten Glavnog štaba Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije


Obešeni rodoljubi na Terazijama
Streljanje zatim vešanje petorice rodoljuba na električne stubove na Terazijama.Parada i zbor folksdojčerskih organizacija iz Beograda i Zemuna kod Tehničkog fakulteta.


Deportovanje Jevreja iz Banata u Beograd
Deportovanje Jevreja iz Banata u Beograd od 18. avgusta do 20. septembra.

Logor Topovske šupe
Formiranje logora za Jevreje u Topovskim šupama na Autokomandi u Beogradu.Interniranje banatskih, zatim i beogradskih jevrejskih muškaraca.


Nedić na čelu “Vlade narodnog spasa”
Komandant Srbije imenovao “Vladu narodnog spasa” na čelu sa generalom Milanom Nedićem.

Otpor: oslobođenje Loznice
Udružene snage oba pokreta otpora, partizanskog i rojalističkog, oslobodile su Loznicu.


Novi talas hapšenja
Naređenje Komandanta Srbije da se “pohapse svi aktivni oficiri i podoficiri, svi Jevreji i Cigani”.Novi talas hapšenja i interniranja Jevreja u logor Topovske šupe, delom i u logor na Banjici.


Ustanak se rasplamsava
Odlazak Centralnog komiteta KPJ i komandanta Glavnog štaba partizanskih odreda Josipa Broza Tita iz Beograda na prostor zapadne Srbije.Naređenje Adolfa Hitlera da se ustanak u Srbiji uguši najoštrijim sredstvima.
Naređenje Vrhovne komande nemačkih oružanih snaga da se u Srbiji strelja 100 “komunista” za poginulog i 50 za ranjenog nemačkog vojnika ili folkdojčera.



General Franc Beme imenovan da uguši ustanak
Imenovanje generala Franca Bemea (Franz Boehme) za Opunomoćenog komadanta u Srbiji sa zadatkom da uguši ustanak u Srbiji.

Četničko-partizanski napad na Šabac
Nauspeli četničko-partizanski napad na Šabac od 21. do 23. septembra.

Masovne odmazde nad stanovništvom
Prelazak nemačke 342. divizije iz Srema u Šabac i početak masovnog interniranja i streljanja stanovništva.

Streljanje 2200 talaca iz logora Topovske šupe i logora u Šapcu
Naređenje generala Bemea da se za poginulog 21 nemačkog vojnika obezbedi iz logora u Šapcu i Beogradu (Topovske šupe) 2.100 zatvorenika, prvenstveno Jevreja i komunista. Zbog smrti još jednog vojnika broj je povećan na 2.200.

Streljanja Jevreja iz logora Topovske šupe
9. i 11. oktobra: početak streljanja Jevreja iz logora Topovske šupe na putu Pančevo-Jabuka u južnom Banatu.

Plan o velikom koncentracionom logoru
Naređenje o izgradnji velikog koncentracionog logora u Zasavici za interniranje ustanika, stanovnika sa ustaničkih područja i svih preostalih Jevreja i Roma.

Novi talas hapšenja
Naređenje generala Bemea da se u celoj Srbiji pohapse kao taoci svi komunisti i sumnjivi, svi Jevreji i deo nacionalista i demokrata. Logor u Topovskim šupama je postao glavni rezervoar jevrejskih talaca za streljanja.

Streljanje talaca iz logora u Šapcu
12. i 13. oktobra: streljanje talaca iz logora u Šapcu u Zasavici. Streljano 750 Jevreja iz Kladovskog transporta, 84 Roma, i nekoliko Srba.

Masovna streljanja u Kraljevu
U periodu od 15. do 20. oktobra, zbog gubitaka u borbi sa partizansko-četničkim jedinicama koje su opsedale Kraljevo, u gradu je streljano 2.194 talaca.

Streljanje “200 komunista i Jevreja” u Beogradu
Zbog napada na dvojicu nemačkih vojnika u Beogradu streljano je “200 komunista i Jevreja”.

Masovna streljanja u Kragujevcu
Zbog poginulih nemačkih vojnika u tri sela oko Kragujevca streljano 415 Srba. Streljanje nastavljeno narednih dana u Kragujevcu.

Masovna streljanja u Kragujevcu nastavljena
20. i 21. oktobra u Kragujevcu streljano 2.381 osoba, među njima i 37 Jevreja.

Otvaranje Antimasonske izložbe u Beogradu
Otvaranje Antimasonske izložbe u Beogradu - vrhunac antijevrejske propagandne kampanje.

Masovno streljanje Jevreja i Roma iz logora Topovske šupe
Masovno streljanje Jevreja i Roma iz logora u Topovskim šupama na stratištima u južnom Banatu, od 27. do 30. oktobra

Priprema logora na Beogradskom sajmištu
Naređenje generala Boehmea da se zbog poplave novi logor, umesto u Zasavici, uredi na Beogradskom sajmištu. Dobijanje saglasnost vlade Nezavisne Države Hrvatske da se logor uredi na Beogradskom sajmištu (područje grada Zemuna).

Početak sukoba partizanskog i rojalističkog pokreta otpora
Početak otvorenog sukoba partizanskog i rojalističkog pokreta otpora.

Streljanje 100 ”komunista i Jevreja”
Streljanje “100 komunista i Jevreja” zbog napada na nemačkog stražara.

Ofanziva nemačkih snaga
Ofanziva nemačkih snaga na partizansku slobodnu teritoriju u zapadnoj Srbiji.

Poraz partizanskih snaga i povlačenje
Poraz partizanskih snaga i povlačenje u italijansku okupacionu zonu.

Jevreji i Romi će biti prebačeni u koncentracioni logor na Sajmištu
Izveštaj generala Bemea da će svi Jevreji i Romi biti prebačeni “u koncentracioni logor kraj Zemuna” (Beogradsko sajmište).

Početak interniranja svih Jevreja u Jevrejski logor Zemun
Početak interniranja svih Jevreja iz Srbije, uglavnom žena i dece, u novoformirani Jevrejski logor Zemun (Judenlager Semlin -Judenlager Semlin)

Interniranje beogradskih Jevreja i Roma u logor na Sajmištu
Od 8. do 13. decembra: Interniranje beogradskih Jevreja u logor na Sajmištu.Interniranje romskih žena i dece u istom logoru u posebnom paviljonu.


Jevreji iz logora Banjica prebačeni na Sajmište
Prebacivanje Jevrejki iz logora na Banjici u logor na Sajmištu.Komesarska uprava jevrejskog kućnog i zemljišnog poseda iz Štaba Generalnog opunomoćenika za privredu u Srbiji Franca Nojhauzena (Franz Neuhausen), počela je procenu i prodaju jevrejske imovine.


Smrtna kazna onome ko pomaže Jevreje
Objavljivanje “Uredbe koja se odnosi na primanje na konak Jevreja”, kojom je pod pretnjom smrtne kazne zabranjeno primanje na konak ili sakrivanje Jevreja i naređena je predaja sve jevrejske imovine poverene na čuvanje.

Jevreji iz logora u Šapcu prebačeni na Sajmište
Iz logora u Šapcu u logor na Sajmištu upućeno je 312 jevrejskih žena i dece iz Kladovskog transporta i iz Šapca.

Jevreji iz logora u Nišu prebačeni na Sajmište
Deportovanje 282 jevrejskih žena i dece iz logora u Nišu u logor na Sajmištu.

Odluka u Berlinu: sve Jevreje u Srbiji ubiti u Srbiji
Donošenje odluke u RSHA (Glavni bezbednosni ured Rajha - Reichssicherheitshauptamt) u Berlinu da se Jevreji iz Srbije ubiju u samoj Srbiji. Dolazak iz Berlina u Beograd kamiona-gasne komore (dušegupke) i dvojice SS-podoficira koji će njome da upravljaju.

Deportovanje Jevreja iz Kosovske Mitrovice na Sajmište
Deportovanje oko 500 Jevreja iz Kosovske Mitrovice (iz Novog Pazara, Sjenice i Kosovske Mitrovice) u logor na Sajmištu.

Prve žrtve ”dušegupke” iz Jevrejske bolnice na Dorćolu
Od 19. do 22. marta: ubijanje 700-800 Jevreja (bolesnika, lekara, bolničkog osoblja i njihovih porodica) iz Jevrejske bolnice na Dorćolu. Prva upotreba ”dušegupke” - vozeći se specijalnim kamionom preuređenim u pokretnu gasnu komoru, žrtve su ugušene gasom na putu ka vojnom strelištu u Jajincima, gde su ih čekale pripremljene rake.

Puštanje preostalih Roma iz logora na Sajmištu
Krajem marta: puštanje preostalih Roma iz logora na Sajmištu. U međuvremenu najmanje 60 romskih zatočenika umrlo od zime, bolesti i gladi.

Početak ubijanja svih Jevreja u logoru Sajmište
Krajem marta - početkom aprila: Početak akcije ubijanja svih jevrejskih zatočenika logora na Sajmištu na putu između logora i strelišta u Jajincima gušenjem u ”dušegupci”.

Osnovan Biro za jevrejske stanove
Oblasna vojna komanda 599 je osnovala Biro za stanove (Wohnungsamt - Wohnungsamt) koji će dodeljivati jevrejske stanove.

Ubijanje poslednje grupe Jevreja iz logora
Ubijanje poslednje grupe Jevreja iz logora. Ukupno je ubijeno 6.320 jevrejskih zatočenika gušenjem u ”dušegupci” - kamionu mobilnoj gasnoj komori.

Memorandum Frica Rademahera: “jevrejsko pitanje u Srbiji više nije aktuelno”
Prema memorandumu Frica Rademahera (Fritz Rademacher) iz nemačkog ministarstva inostranih poslova “jevrejsko pitanje” u Srbiji više nije aktuelno.

Izveštaj Emanuela Šefera: više nema ”jevrejskog pitanja”
Izveštaj Emanuela Šefera (Emanuel Schaefer) generalu Valteru Kuntceu (Walter Kuntze) da u Srbiji više nema “jevrejskog pitanja”.

Streljanje preostalih Jevreja iz bolnica u Beogradu
2. i 3. jula: Odvođenje i streljanje Jevreja iz bolnica u Beogradu: 5 iz bolnice Beogradske trgovačke omladine i 17 iz Duševne bolnice u Beogradu.

Izveštaj Haralda Turnera: ”Srbija - jedina zemlja u kojoj je jevrejsko i cigansko pitanje rešeno”
Izveštaj Haralda Turnera (Harald Turner) generalu Aleksander Leru (Alexander Loehr) da je Srbija “jedina zemlja u kojoj je jevrejsko i cigansko pitanje rešeno”.

Streljanje preostalih Jevreja iz bolnice u Kovinu
Streljanje 11 jevrejskih bolesnika iz Duševne bolnice u Kovinu.

Uspostavljanje komande Prihvatnog logora Zemun
Uspostavljanje komande novog logora na Beogradskom sajmištu, Prihvatnog logora Zemun (Anhaltelager Semlin) od osoblja Gestapoa iz Beograda.

Početak rada Prihvatnog logora
Dolazak prve grupe zarobljenih partizana iz Čačka u Prihvatni logor Zemun, njih 117, a zatim novih velikih grupa iz logora u Srbiji i ustaškog logora Jasenovac. Zatočenici su zatim deportovani u logore u Norveškoj, Grčkoj, u koncentracione logore Mauthauzen, Aušvic, u radne logore u Boru i Trepči, na egzekucije u Jajince i razna mesta u Sremu. Od 1943. u logor su stizali i zatočenici iz Grčke i Albanije radi upućivanja u druge nemačke logore.

Transport Jevreja iz Splita
Dolazak grupe od 145 Jevreja iz Splita (86 muškaraca i 59 žena sa decom).

Sonderkommando 1005 - sakrivanje tragova zločina
Od novembra 1943 do marta 1944. posebna komanda Sonderkommando 1005 radi na uništavnju leševe ubijenih u Jajincima, sa ciljem sakrivanja tragova zločina.

Bombardovanje logora
Bombardovanje logora od angloameričke avijacije. Pogibija i ranjavanje nekoliko stotina zatočenika 16. i 17. aprila 1944.

Gestapo predaje Sajmište ustaškoj policiji
Gestapo je logor predao na upravu ustaškoj policiji.

Transporta 440 Jevreja sa Kosova i Metohije
Dolazak transporta iz Prištine sa 440 Jevreja sa Kosova i Metohije i jevrejskih izbeglica uhapšenih u Crnoj Gori.

Deportovanje Jevreja iz Prištine
Deportovanje grupe iz Prištine u koncentracioni logor Bergen–Belsen.

Deportovanje grupe iz Prištine u koncentracioni logor Bergen–Belsen
Deportovanje grupe iz Prištine u koncentracioni logor Bergen–Belsen.

Oslobođenje Beograda
Oslobođenje Beograda od strane Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Crvene armije.

Formiranje Anketne komisije za utvrđivanje zločina
Novembar 1944: formiranje Anketne komisije za utvrđivanje zločina u logoru na Sajmištu; ekshumacije leševa na Jevrejskom groblju u Zemunu i na Bežanijskom groblju.
Vremenska linija 2:
Holokaust u Srbiji pod nemačkom okupacijom i logor na Sajmištu
Okupacija, otpor, stradanje i Holokaust
dr Milan Koljanin
istoričar